Usamljenost ili depresija – u čemu je razlika?

  • Naslovna
  • Blog
  • Usamljenost ili depresija – u čemu je razlika?

Usamljenost i depresija se razlikuju, iako nekada imaju slične pojavne oblike. Postavlja se pitanje – kako ih prepoznati? Živimo u vremenu čije su glavne karakteristike postale otuđenost i usamljenost. Razlozi su mnogobrojni: počevši od povećanih sati boravka na poslu, izdavajanja sve manje vremena za sebe, lične potrebe, druženja sa porodicom i prijateljima, prevelikih zahteva okoline. Otuda reakcija na razne neprijatne pojave u društvu dovodi do češćeg povlačenja u sebe i osamljivanja.

Tokom trenutne pandemije, gotovo svi mi, sem malobrojnih izuzetaka, smo postali socijalno izolovani. Kao posledica toga, naše kolektivno mentalno zdravlje je poljuljano, a usamljenost i depresija su se  brojčano dosta pojačali.

Usamljenost i depresija se razlikuju

Da bismo razumeli razliku između usamljenosti i depresije, prvo moramo biti svesni činjenice da ova oba pojma, koliko god na prvi pogled označavaju određena stanja, u stvari predstavljaju određene emocije koje ih prate. Jedna izreka glasi da „emocija, koja je prisutna, prestaje da vas opterećuje čim je provučemo kroz naš mentalni filter, tj. formiramo jasnu i preciznu sliku o njoj.“ Stoga, ako možemo bolje da shvatimo svaku od naših emocija koje se javljaju kada smo usamljeni ili depresivni, manje ćemo patiti usled njihove prisutnosti i dejstva na nas.

Izazov: pobedimo usamljenost!

Na osnovu pristupanja emocijama koje je pokrenuo psiholog Univerziteta Denver, Phillip Shaver, usamljenost i depresija predstavljaju sekundarne emocije, tj. posledice primarne emocijetuge. Prvo doživljavamo osnovnu ili primarnu emociju tuge; tada ponavljamo određene psihološke „skripte“ u svojim umovima, sve dok se ne pojavi sekundarna emocija u vidu bilo usamljenosti ili depresije. Da bismo razumeli razliku između usamljenosti i depresije, tada moramo da razumemo mentalni skript koji proizvode svako od navedenih stanja.

Psihološki skript koje podstiče usamljenost usredsređuje se na jednu uobičajenu misao. Ona glasi: Želim bih da moji društveni odnosi imaju budu intenzivniji i sa više smisla nego što jesu. Kao i za sve ostale negativne emocije, usamljenost je unutrašnji signal koji vam daje do znanja da je vreme za promenu u vašem životu. Aktivira ono što nazivamo „motivom realizacije“, a koji vas forsira da pokušate da se vratite nazad u određeni društveni krug i razvijate smislene odnose sa drugima.

Depresija je malo drugačija: ovde postoje dva psihološka scenarija koja uporno ponavljate sebi. Prvo je “Voleo/la bih da moj život ima više smisla nego što je to slučaj”. Nažalost, tu se ne završava. Za razliku od usamljenosti, postoji drugi, mnogo toksičniji scenariji, kao npr. “ Osećam se nedostojno i nesposobno da promenim svoje stanje”.

Drugim rečima, možete se osećati usamljeno (da vam nedostaju smisleni međuljudski odnosi), bez osećaja depresije, (da vam nedostaje osmišljen život i da niste u mogućnosti da ga kreirate).

Odustajanje nije opcija

Ako ste i depresivni i usamljeni, verovatno ste odustali od razvijanja značajnih međuljudskih veza koje su vam potrebne da biste preživeli i uspeli u  životu. Drugim rečima, možda ste izgubili nadu. U epskom delu Inferno iz četrnaestog veka, Dante Alighieri kroz alegoriju opisuje putovanje kroz čistilište. Znak napisan na vratima dok ulazi u pakao veoma govori: “Lasciate ogne speranza, voi ch’intrate”. („Napustite nadu, vi koji uđete ovde“). Urugvajska poslovica „Nada je poslednje što gubimo“ pojačava reči italijanskog pesnika. Kada izgubimo nadu u bolje sutra, prolazimo kroz ta vrata u pakao na zemlji u vidu usamljenosti, depresije i beznađa, koji niko ne zaslužuje.

Usamljenost

Izbegavajte “isključivanje” po svaku cenu

Kada ste i depresivni i usamljeni, ne postoji samo potvrda da vaši odnosi nisu toliko kvalitetni i osmišljeni kao što biste želeli da budu (što je usamljenost), već vas prati i razdvajanje od vaših spoljnih (tj. društvenih odnosa) i unutrašnjih (vaših ličnih odnosa), što vodi do pojave depresije. Ovo prekidanje veza sa ljudima je nešto što želite da izbegnete po svaku cenu.

Ono što je ovde najvažnije jeste da će vas pratiti mnoge negativne emocije, i da na to budete sremni. Budite spremni i voljni da transformišete svoju usamljenost u jedan pozitivan katalizator ličnog rasta. To vas onda može dovesti na menjanje upravo tih spoljašnjih okolnosti koje su prouzrokovale to stanje. U tom smislu, usamljenost možete preusmeriti od uznemirujućeg negativnog emocionalnog stanja, sve do pozitivnog unutrašnjeg signala, koji vas gura da kritički analizirate i pretresete sve odnose u svom životu, i kako da im drugačije priđete.

Pretvorite usamljenost u samoću i društveni angažman

Koja je razlika između usamljenosti i depresije? Kako da počnemo da se borimo protiv usamljenosti ili depresije? Sledeće tri kritične strategije pomoći će vam da pretvorite usamljenost u samo samoću i društveni angažman. Svi ovi koraci su zasnovani na principu usamljenosti: to nije nedostatak odnosa koji uzrokuje usamljenost, već nedostatak osmišljenih i kvalitetnih odnosa. Drugim rečima, možete biti okruženi ljudima, i činiti se da ste društveni, a opet biti nepodnošljivo usamljeni. Dakle, bitan je kvalitet odnosa!

Usamljenost pobeđujemo putem 3 sledeća koraka: 

1. Ulažite u one odnose koji su trenutno zadovoljavajući ili imaju potencijal da budu kvalitetni! Pre nego što odlučite da uložite svoje vreme i emocije u neke odnose budite svesni sledećih stvari. Najnovija istraživanja otkrila da elektronska komunikacija ne stimuliše oslobađanje oksitocina (neurotransmitera koji izaziva osećaj povezanosti), ili smanjenje kortizola (koji izaziva stres), kod druge osobe. Međutim, telefonski poziv, ako se obavlja pažljivo i smisleno, ima dejstvo da smanji stres i podstakne povezanost među ljudima. Dakle, svako ko će vam pomoći da se osetite rasterećenije i sa više toplih, pozitivnih osećaja vezivanja bez ugrožavanja vaših vrednosti, je prijatelj koga želite da imate.

2. Prekinite sa onim međuljudskim vezama i odnosima koji trenutno ne izgledaju dobro ili nemaju potencijal da postanu bolje i kvalitetnije. Da biste svoj život uskladili, morate identifikovati šta najviše uzrokuje da se osećate neusklađeno sa drugima. Sve vreme koje trošite održavajući veze sa ljudima koji vas ne cene dovoljno, ili ne žele da provode vreme sa vama uživo, jedno je od najvećih gubljenja vremena i potencijala za bolje i kvalitetnije odnose.

3. Razvijajte nove odnose koji imaju potencijal da postanu smisleni i kvalitetni. Ovo je lakše reći nego učiniti. Ipak, još uvek postoje razne grupe na društvenim mrežama, časovi i kursevi, radionice i druge društvene aktivnosti na kojima se možete povezivati sa novim ljudima putem raznih načina. Važno je samo da krenete, i konstantno radite na planu društvenih akcija. Tako ćete se ponovo povezati i upoznati nove ljude sa sličnim životnim vrednostima koje i vi delite, i razviti odnose koje će vas inspirisati, osnažiti i ugrejati vam srce.

Stvorite nove, kvalitetne veze i prijateljstva

Navedene strategije pokazuju temeljnu razliku između usamljenosti i depresije: Depresija predstavlja usamljenost koja se odrekla nade. Umesto da se odričete nade, isprobajte neke od ovih strategija.  Stvorite nove odnose i prijateljstva koja su usklađena sa vašim vrednostima. Tako ćete svoj život ispuniti kvalitetnim vezama kakve oduvek priželjkujete!

 

Tensilen koristi kolačiće kako bi perosnalizovao sadržaje i analizirao posete. Poštuje pravila politike privatnosti. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close